Cijepljenje nije samo osobna zaštita – to je i čin odgovornosti prema društvu. Zahvaljujući cjepivima, brojni pojedinci danas ne obolijevaju od bolesti koje su nekoć bile smrtonosne, a zajednice kao cjelina postaju otpornije.

Za pojedinca, cijepljenje znači manji rizik od zaraze, blažu kliničku sliku ako do bolesti dođe, i veću sigurnost u svakodnevnom životu – na poslu, u školi, u javnom prijevozu. Osim toga, cijepljeni pojedinci manje prenose zarazu drugima, čime neizravno štite i one koji se ne mogu cijepiti – primjerice osobe s oslabljenim imunitetom ili novorođenčad.

Zajednica također ima višestruke koristi. Kada je dovoljan broj ljudi cijepljen, dolazi do tzv. kolektivnog imuniteta. Tada se bolest ne može lako širiti, a i oni koji nisu imunizirani ostaju zaštićeni. To je ključno za sprječavanje epidemija i pandemija.

Cijepljenje također štedi zdravstveni sustav. Manje hospitalizacija, manji broj komplikacija i manji troškovi liječenja rasterećuju bolnice i liječnike, omogućujući im da se posvete drugim hitnim stanjima. Dugoročno, to znači zdravije društvo i niže javnozdravstvene troškove.

Važno je znati da cjepiva prolaze stroge provjere prije odobrenja i stalno se nadziru i nakon što uđu u uporabu. Njihove koristi daleko nadmašuju eventualne blage nuspojave poput temperature ili bolnosti na mjestu uboda.

Kroz povijest, cjepiva su promijenila tijek civilizacije – eliminirala su velike boginje, gotovo iskorijenila dječju paralizu i smanjila smrtnost od brojnih bolesti. Stoga su i danas ključni alat u očuvanju zdravlja, kako pojedinaca, tako i čitavog društva.